Doba feudalizma

Poznato je da je Vinica bila jedno od najvažnijih trgovišta ovog kraja. Sajmovi su se najčešće održavali uz vjerske svečanosti. Tako se trgovalo kod proštenja, na dan sveca kojemu se crkve bile posvećene. Vinička župa posvećena je sv. Marku, pa se najvažniji sajam odvijao svakog 25. travnja. Sigurno je da to nije bio jedini sajam u Vinici. Trgovanje je svakom naselju važno za njegov razvoj, pa nisu važni godišnji koliko tjedni sajmovi. Tako dr. Budak spominje barem tri tipa sajma: obični sajam, slobodni sajam i sajam vezan uz crkvene blagdane. Godine 1562. spominje sabor tjedne sajmove u Ludbregu, Klanjcu i Vinici. To je vrijeme kada je sajmište u Vinici bilo po važnosti uz one iz Varaždina, Krapine i Lepoglave. Na sajmovima se okupljalo razno mnoštvo. Medu njima bilo je i kradljivaca ili «tata», kao i onih koji su zakidali na vagi. Da bi se takve aktivnosti spriječile brinuli su nadzornici. Oni si imali pravo kazniti svakog zatečenog u prijevari ili kradi.

Kazne su najčešće bile tjelesne (batine), a u Vinici kazna je bila vezivanje uz sramotni stup ili pranger. Pranger se očuvao do današnjeg vremena kada je smješten na glavnom trgu. Na stupu koji datira iz 1643. godine nalazi se natpis (IVSTAM MENSVR TENETE) sa zahtjevom da se mjeri pošteno.

Iz vremena Gyulaya (16. st.) postoje prvi dokumenti kojim Vinica dobiva sajamske povlastice. Njima su se utvrđivale sloboštine i obveze stanovnika trgovišta Vinica. Tlaka koju daju Viničanci dosta je velika u odnosu na druga sajamska mjesta. Privilegije su imali samo obrtnici, a za one koji se tih pravila nisu pridržavali brinuo je Vinički sudac judex. S obzirom na strukturu općinske uprave i uglednijem položaju njezinog suca, može se zaključiti da je Vinica bila razvijenije trgovište. Pravo na tri godišnja i jedan tjedni sajam Vinici je odobrio Nikola Istvanffy, a potvrdio kralj Rudolf II. Svi spomenuti dokumenti su dobro sačuvani i nalaze se arhivirani u muzejima.

Iako nije imala status slobodnog kraljevskog grada nego samo poveljnog trgovišta, Vinica se, zbog razvoja obrta i trgovine, razvila u značajno trgovačko središte na području Županije varaždinske.